Objavljeno: 4. ožujka 2026.
Najbolje rješenje za nas učenike je, čini se, umjereno i odgovorno korištenje umjetne inteligencije uz jasna pravila u školi i kod kuće. Učenici bi trebali prvo pokušati sami riješiti zadatak, a umjetnu inteligenciju koristiti samo kao pomoć ili za provjeru. Važno je i razvijati kritičko razmišljanje kako bi znali prepoznati točne i netočne informacije.
Umjetna inteligencija postala je dio našeg svakodnevnog života – mnogih odraslih i nas djece. Koristimo je kada pretražujemo internet, gledamo preporuke za određenu temu ili razgovaramo s virtualnim asistentima. Ona može pomoći ljudima s idejama, u učenju i poslu, u organizaciji rada, u mnogo različitih područja. Ipak, uz njezine prednosti postoje i problemi. Umjetna inteligencija može pogriješiti ili pronaći pogrešne ili nepotpune informacije. Stoga je važno učiti o umjetnoj inteligenciji i razmišljati kako je koristiti što efikasnije te na odgovoran i siguran način.
Učenici danas sve češće koriste umjetnu inteligenciju pri učenju. Pomoću nje mogu brže pronaći informacije, riješiti zadatke ili dobiti objašnjenje nastavnih ili drugih sadržaja koja im nisu jasna. Neki koriste takve alate za pisanje sastavaka, rješavanje matematičkih zadataka ili prevođenje tekstova. Iako to može pomoći u učenju, problem nastaje kada učenici počnu previše ovisiti o umjetnoj inteligenciji i ne pokušavaju sami razmišljati i učiti. Ako učenik samo prepiše rješenje koje je dala umjetna inteligencija, neće zaista razumjeti nastavne sadržaje. To može dovesti do lošijeg znanja i problema pri pisanim ili usmenim provjerama.
Još jedan problem je to što umjetna inteligencija ponekad može dati netočan ili nepotpun odgovor. Ako učenici sve prihvaćaju bez provjere, mogu naučiti pogrešne informacije. Zato je važno razvijati kritičko razmišljanje i provjeravati izvore.
Rješenje ovih problema je u odgovornom i umjerenom korištenju. Učenici bi trebali koristiti umjetnu inteligenciju kao pomoć pri učenju – na primjer, za dodatno objašnjenje, vježbu ili provjeru vlastitog rada – ali ne kao zamjenu za trud i razmišljanje. Učitelji mogu postaviti jasna pravila i poticati učenike da prvo pokušaju sami riješiti zadatak. Tako umjetna inteligencija može postati koristan alat koji pomaže učenju, a ne prepreka razvoju znanja i vještina.
A zašto se i odrasli Hrvati plaše ove tehnologije za net.hr objasnio je Tomislav Vazdar, stručnjak za kibernetičku i IT sigurnost, komentirajući njihovo istraživanje:
“Ovo istraživanje je zanimljivo. Svaki drugi građanin (47 posto) koristi AI privatno, a kad gledamo primijenjenost na poslu, samo 20 posto od tih 47 posto koriste ga na poslu. Hrvatska ekonomija propustit će priliku ako ne uvede alate AI u poslovanje”, objasnio je Tomislav Vazdar pa dodao:
“Posebno zanimljiva je točka čega se ljudi najviše boje. Začuđujuće često govorimo da se ljudi boje gubitka radnih mjesta. Vaše istraživanje pokazuje suprotno – da je tema gubitka radnih mjesta zadnja od ponuđenih. Na prvom mjestu je strah od deep fakeova privatnosti. To pokazuje da ljudi razumiju rizik i traže rješenja sami, a to je mjesto gdje se više treba uključiti država, pokazati što hoće kroz nacionalnu strategiju da bi se mogli otkloniti ovakvi rizici jer je moć manipulacije nevjerojatna.”
Najbolje rješenje za nas učenike je, čini se, umjereno i odgovorno korištenje umjetne inteligencije uz jasna pravila u školi i kod kuće. Učenici bi trebali prvo pokušati sami riješiti zadatak, a umjetnu inteligenciju koristiti samo kao pomoć ili za provjeru. Važno je i razvijati kritičko razmišljanje kako bi znali prepoznati točne i netočne informacije. Na taj način umjetna inteligencija može biti podrška učenju i pomoći učenicima da napreduju, a ne prepreka njihovom znanju.
Napisala: Lucija Bagarić, 8. b
Ilustrirali: umjetna inteligencija i Lucija Bagarić, 8. b
