Prvi put objavljeno: 10. veljače 2007.
tiskani KBG, br. 10
U ovoj rubrici objavljujemo tekstove prethodno tiskane u nekom od starijih brojeva KBG-a koji nam se i danas čine aktualnim i zanimljivim.
Mediji mladima serviraju potrebu za ležernim, lagodnim, bezbrižnim životom, životom u izobilju, životom putenih užitaka, a ne životom odricanja, materijalne štednje, rada i predalaštva * Ako se od mladih uglavnom traži da se prepuste užitcima nečega što nisu zaradili, onda oni postaju teret roditelja, teret društva u cjelini
Mediji su postali vrlo važan sastavni dio našega života. Rijetko tko od nas mogao bi zamisliti život bez njih. Kako djeluju na nas i koje vrijednosti promoviraju, pitali smo sociologa Antuna Šundalića, profesora sociologije na Ekonomskomu fakultetu u Osijeku.
Kako mediji utječu na društvo?
Mediji danas imaju ključnu ulogu na oblikovanje svijesti, osobito mladih. Televizija i internet danas su preuzeli primat u odnosu na druge medije, pa su čak istisnuli utjecaj obitelji u socijalizacijskoj funkciji. Mladi, kao bitan dio društva, danas se usmjeravaju preko poruka, osobito elektronskih medija pa cijelo društvo trpi utjecaj medija, a koji su nekad radili škola, crkva i obitelj.
Povodi li se današnja mladež više nego prijašnja?
Današnja mladež dakako da se povodi za medijima više nego prijašnja jer su mediji zauzeli veći prostor u životu mladih nego što su prije imali. Zna se da danas 5 do 6 % građana našega društva čita tiskane medije, dakle novine. Ali vrijeme provedeno pred televizorom i osobito na internetu kod mladih daleko, daleko premašuje ovaj postotak.
ŽIVOT POČIVA NA RADU
Kakav je kvalitet medijskoga utjecaja?
Javlja se društvena briga oko toga hoće li mladi biti kvalitetno orijentirani, odnosno hoće li u svom odgoju usvojiti vrijednosti koje u društvu važe kao ključne vrijednosti određene kulture, određenoga podneblja, određenoga prostora. Naravno da elektronski mediji prenose multikulturalne sadržaje: i one koje nam dolaze sa sjeverno-američkog kontinenta i one iz afričkog kontinenta, iz Azije itd. Pa je logično da i u našim prostorima dolazi do spoznaje kako i mi postajemo multikulturalno društvo, baš zato što mladi preuzimaju brojne sadržaje iz kultura koje ne pripadaju ovim prostorima.
Kako se ponašaju tinejdžeri?
Pojam tinejdžerstva po nekima se proteže čak i do 30-e godine. Danas se tinejdžeri orijentiraju na neodgovornost i nedisciplinu. Obvezama i vrijednostima društva taj pristup više nije pristup tradicije ovoga podneblja, pa se samim time opet za to okrivljuju mediji. Naravno, ne možemo medije za sve okrivljavati, nego i samo društvo koje dozvoljava da mediji preuzmu primat u socijalizacijskoj funkciji. Obitelj bi, pored škole, trebala biti ključna institucija koja će mladima pokazati prve smjerove, odnosno prave vrijednosti. Usmjeriti ih na vrijednost rada i odgovornosti u radu. To mediji uglavnom ne čine.
Nameću li mediji želju za materijalnim bogatstvom više nego nekad?
Itekako. Mediji mladima serviraju potrebu za ležernim, lagodnim, bezbrižnim životom, životom u izobilju, životom putenih užitaka, a ne životom odricanja, materijalne štednje, rada i predalaštva; to je nešto što se danas smatra nekakvim ostatkom socijalizma. To, naravno, nije točno jer suvremeni kapitalizam počiva na radu i materijalnim dobrima stvorenim radom. Ako se od mladih uglavnom traži da se prepuste užitcima nečega što nisu zavrijedili, zaradili, onda oni postaju teret roditelja, teret društva u cjelini.
OBRAZOVANJE IZNAD SVEGA
Koje vrijednosti prihvaćaju mladi i društvo u cjelini?
Pitanje je je li ključna vrijednost mladima rad, karijera ostvarena iz rada, a ne preko roditeljskih i rodbinskih veza. Je li ključna vrijednost osnovati obitelj, brinuti se za svoju djecu, je li to nacionalna svijest itd. O tome bi valjalo provesti istraživanje među mladima. Onda bismo dobili pravi uvid jesu li mladi socijalizirani na vrijednosti materijalnih izobilja ili na vrijednosti rada i predalaštva, odnosno karijere. Mlade se danas mora razvijati u smjeru meritokracije, tj. vrednovanja rada, talenta, sposobnosti, a ne socijalnog porijekla.
Svako će društvo preko obrazovnog sustava zagovarati vrijednosti rada, vrijednosti obrazovanja u suvremenim uvjetima. Obrazovanje je vrijednost iznad svih drugih jer je ono osnova po kojoj pojedinac mijenja svoj socijalni položaj, zarađuje bolje ili lošije, već prema poslu koji ima. A posao ima uglavnom prema stupnju obrazovanja. U tom smislu bi i naše društvo moralo biti orijentirano na visoko vrednovanje obrazovanja i rada, a ne onoga što je stvar prošlosti, recimo političke podobnosti, roditeljskih, rodbinskih, prijateljskih veza i sl.
Marina Bošnjak, 8. c
šk. god. 2006./2007.
