Objavljeno: 10. travnja 2018.
Ovakvo stanje šteti djeci, ali i sveukupnom stanovništvu jer neodgovarajuće obrazovanje također je značajan uzrok iseljavanju iz Hrvatske velikoga broja naših građana.
Hrvatski školski sustav na lošem je glasu u Europskoj uniji – uglavnom zbog nekvalitetnoga kurikula i slabljenja osnovnih učeničkih vještina. Naši učenici pokazuju ispodprosječne rezultate u predškolskom, srednjoškolskom i cjeloživotnom obrazovanju, što jednoj državi članici EU-a nimalo ne osvjetljava obraz.
Osvrćući se u prošlost, desetljećima unazad, može se primijeti gotovo isti uzorak zapuštenosti našega školskog sustava – njegov napredak stagnira, a situacija se pogoršava. Započimanjem različitih reforma otvarane su rasprave za rješenje gorućega problema s kojim se naša država suočava, ali one su ili napuštene ili nisu provedene do kraja, ostavljajući nas na mrtvoj točki.
IMAMO SVE MANJE STANOVNIKA
Osim neuspješnih pokušaja poboljšanja školskog sustava, situaciju još više otežava činjenica da mnogo djece i mladih odlazi iz Hrvatske pa je svake godine u klupama sve manje učenika kojima se pruža zastarjeli kurikul, umjesto da ga se nadogradi obrazovnim beneficijama koje su djeci u Hrvatskoj itekako potrebne.U većini europskih zemalja, pa i u onima u koje Hrvati najčešće emigriraju, obrazovne beneficije jasno su vidljive – školski sustavi su stabilni i neprekidno se nadograđuju, što je čista suprotnost stanju u Hrvatskoj.
Ovakvo stanje šteti djeci, ali i sveukupnom stanovništvu jer neodgovarajuće obrazovanje također je značajan uzrok iseljavanju iz Hrvatske velikoga broja naših građana i odlasku u razvijeniju zemlju. Imamo sve manje stanovnika, sustav postaje sve lošiji, a ništa se ne poduzima kako bi se došlo do odgovarajućih rješenja.
REFORME TREBA PROVODITI
Nažalost, kad se cijela situacija sagleda, uključujući i to da se dugoročno gotovo ništa nije reformiralo u hrvatskom školskom sustavu, prognoza za budućnost obrazovanja u Hrvatskoj, u usporedbi s ostalim državama EU-a nije ni blizu onakvoj kakva bi trebala biti. Da se pomaknemo s mrtve točke, mnogo toga bi se trebalo promijeniti, reforme bi se trebale provoditi i jasna pravila o sređivanju školskog sustava trebala bi stupiti na snagu.
Vrijeme je da Hrvatska prestane zanemarivati važnost obrazovanja i poduzme nešto kako bi obrazovanje moglo postati pozitivan činitelj napretka naše države.
Napisala: Helena Lucija Vuković, 8. c
