Objavljeno: 13. travnja 2018.
U svemu ovome važno se prepoznati. Bez obzira što je to nestvarni, virtualni svijet, njegove opasnosti i posljedice itekako su stvarne. Društvene mreže ozbiljno štete mentalnom zdravlju djece i svih drugih.
Koliko su sigurne društvene mreže? Trebaju li biti razlog naše zabrinutosti? Svakako. Prema istraživanjima “Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba” više od 50 % djece svakodnevno se služi internetom. Više od polovice njih upušta se u različite oblike komunikacije na internetu, u nešto što se njima čini bezazleno. Istraživanja “Hrabrog telefona” još 2013. godine pokazala su da je 27 % djece bilo izloženo porukama seksualnog sadržaja ili nekom drugom obliku prijetnji. Najopasniji su predatori koji strpljivo čekaju svoje žrtve, a to su najčešće djeca. Njih doživljavaju kao nekoga koga će s lakoćom izmanipulirati.
Čak 68 % djece i njihovih roditelja nije svjesno da svakodnevno čine prekršaj – naime, imati Facebook prije 13. godine protuzakonito je. Pritom 47 % djece dnevno provodi 1-2 sata na društvenim mrežama. To je znak da sve više i više počinjemo živjeti u virtualnom svijetu, svijetu koji nije stvaran. Jednom kada uđemo u njega, teško mu se oduprijeti.
Posljedice boravka na društvenim mrežema nisu kobne samo za djecu, nego i za roditelje. Jedna od njih je i gubitak djeteta. To ne mora nužno biti fizički gubitak, primjerice zbog zanemarivanja, nego može biti i mentalni. Naime, mnoga djeca počinju se ponašati se kao da nisu dio ovoga svijeta, već onoga svog – virtualnoga. Njih 47 % posjećuje društvene mreže tijekom nastave. Nisu u mogućnosti usredotočiti se na nastavu; jedino o čemu misle jest da što prije uzmu mobitel u ruke čim im se ukaže prigoda.
U svemu ovome važno se prepoznati. Bez obzira što je to nestvarni, virtualni svijet, njegove opasnosti i posljedice su itekako stvarne. Društvene mreže ozbiljno štete mentalnom zdravlju djece i svih drugih. Treba imati na umu da pravila koja vrijede u stvarnome životu, vrijede i u virtualnom.
Napisala: Iva Maloča, 8. c
